Paul Valent - Stres I Trauma U Vrijeme Pandemije

Stres i trauma

tijekom pandemije

Juan Moisés de la Serna

Paul Valent

Prevela Bojana Srhoj

Editorial Tektime

2021

“Stres i trauma tijekom pandemije”

Autori: Juan Moisés de la Serna & Paul Valent

Prevela Bojana Srhoj

1. izdanje: siječanj 2021.

© Juan Moisés de la Serna, 2021.

© Tektime Editions, 2021.

Sva prava pridržana

Distribuira Tektime

https://www.traduzionelibri.it

Potpuna ili djelomična reprodukcija ove knjige, uključivanje u računalni sustav, prijenos u bilo kojem obliku i na bilo koji način, bilo elektroničkim, mehaničkim, fotokopiranjem, snimanjem ili na drugi način, nije dopušteno bez prethodnog dopuštenja i pisanog dopuštenja urednika. Kršenje ovih prava može predstavljati kazneno djelo protiv intelektualnog vlasništva (članak 270. i naknadni članci Kaznenog zakona).

Kontaktirajte CEDRO (Španjolski centar za prava reprografije) ako trebate napraviti fotokopiju ili skenirati bilo koji dio ovog rada. Možete kontaktirati CEDRO putem web adrese www.conlicencia.com ili na telefon: 91-702-19-70 /93 272 04 47.

O autorima:

Paul Valent

Paul Valent rođen je u Bratislavi u Slovačkoj, 1938. godine. On i njegovi roditelji preživjeli su holokaust u Mađarskoj. Obitelj je emigrirala u Australiju 1949. godine.

Valent je diplomiralo medicinu 1962. godine, a psihijatriju 1967. godine u Londonu. Od 1970. pa do 2002. godine, Valent je radio u Australiji u hitnim službama velikih bolnica i u privatnoj praksi.

Posebno ga je zanimala psihosomatska medicina te stres i trauma. Osnovao je, a kasnije i bio predsjednik Australsko-azijskog društva za proučavanje traumatskog stresa , a u Melburnu je osnovao i bio predsjednik Društva djece koja su preživjela holokaust .

Valent je napisao niz knjiga, članaka i poglavlja vezanih uz psihoterapiju i traumu (www.paulvalent.com). Njegov posljednji rad “Mentalno zdravlje tijekom pandemije” , prethodi ovoj knjizi.

Juan Moisés de la Serna

Juan Moisés de la Serna je doktorirao psihologiju i magistrirao neuroznanost i bihevioralnu biologiju. Honorarno predaje online.

Njegova su istraživanja danas usredotočena na potencijalne čimbenike utjecaja COVID-19, kao i na kratkoročne i dugoročne, psihološke i neurološke komplikacije nakon SARS-Cov-2 infekcije kod ljudi.

U bazi mreže researchgate.net, bio je najčitaniji autor u Španjolskoj u 2020. godini.

De la Serna je španjolski popularni znanstveni pisac koji je objavio više od trideset knjiga o psihologiji i neuroznanosti, uključujući slijedeće teme: AD; PD; ASD; ADHD; EQ; MSD; HiQ.

Knjige “Psihološki aspekti u vrijeme pandemije” i “Psihološka perspektiva medicinskog osoblja tijekom pandemije” napisao je 2020. godine .

Prolog

Ljudi često kažu da je COVID-19 pandemija bez presedana. Ipak, ako malo bolje sagledamo stvari, ona ima sličnosti s drugim pandemijama, čak i s drugim bolestima i s drugim stresovima i traumama. Zapravo, svaka stresna situacija i trauma može pojasniti neke druge stresove i traume.

Znanost o stresu i traumi je danas na svom vrhuncu. U ovoj knjizi ističemo kako trenutna pandemija utječe na razvoj znanosti, a znanost nastoji u uvjetima pandemije pružiti pomoć. Drugim riječima, iako u ovoj pandemiji svaki pojedinac ali i zajednice osjećaju da su njihove patnje jedinstvene, zapravo su slične drugim vrstama patnje, a iz svega možemo kao društvo jako puno naučiti.

U ovoj su se knjizi dvoje znanstvenika iz različitih dijelova svijeta udružili kako bi, na temelju svojih dosadašnjih znanja o stresu i traumi i svojih trenutnih zapažanja, bolje razumjeli i objasnili pandemiju.

Sve traumatične situacije imaju neke sličnosti, pa će iskustva iz pandemije biti od koristiti u nekim drugim stresnim situacijama i traumama. Stoga je sadržaj ove knjige važan za svaku traumatičnu situaciju.

Knjiga je koncipirana na slijedeći način. Poglavlje 1 razmatra traumatične situacije iz povijesti, dok ih poglavlje 2 uspoređuje s današnjom pandemijom. Poglavlje 3 objašnjava što su stres i trauma i objašnjava ih na primjeru pandemije. Poglavlja 4-6 istražuju čitav niz stresnih i traumatičnih situacija i njihov utjecaj na nas na razini stanice, pa sve do utjecaja na globalnim razinama. Poglavlje 7 istražuje odnos između umiranja i preživljavanja, dok poglavlje 8 daje sažetak prethodnih poglavlja. Na kraju, poglavlje 9 objašnjava kako razumijevanje stresa i traume koristi u otklanjanju i liječenju posljedica COVID-19.

Posvećeno svim žrtvama pandemije COVID-19.

Indeks

Poglavlje I. Različite stresne i traumatske situacije-katastrofe, ratovi, holokaust itd.

Poglavlje II. Trenutna globalna zdravstvena kriza: je li pandemija globalna stresna i traumatična situacija?

Poglavlje III. Jezik stresa i traume; njegova primjena na pandemiju.

Poglavlje IV. Počinjemo shvaćati posljedice pandemije

Poglavlje V. Procesi koji pojašnjavaju posljedice pandemije.

Poglavlje VI. Posljedice pandemije: Od stanica do međunarodne politike

Poglavlje VII. Umrijeti ili se prilagoditi.

Poglavlje VIII. Opće razumijevanje stresa i traume tijekom pandemije. Sažetak.

Poglavlje IX. Otklanjanje i liječenje posljedica COVID-19

Paul Valent

Pandemija COVID-19 pojavila se početkom 2020. godine. U početku smo mislili da je to još jedan koronavirus, ne gori od drugih prehlada i gripa, pa smo, nadajući se tome zanijekali njezino postojanje. Tako je bilo sve dok nas pandemija nije preplavila, a onda smo počeli brojati zaražene i mrtve.

Pandemije su nam bile nepoznanica. Što smo trebali misliti o svemu tome? Je li pandemija bila slična prirodnoj katastrofi? Ili je to bila bolest kao i druge, zbog koje su neki umrli, neki preživjeli, a neki ostali siročad? Je li to bilo poput prodora nevidljivog neprijatelja? Ili je pandemija bila poput kuge biblijskog razmjera i zajedno sa čestim požarima, olujama i poplavama, kažnjavala pohlepni svijet?

Bilo je normalno pokušati objasniti tu nepoznatu opasnost prema onom što smo do tada znali. Također je bilo normalno nadoknaditi nedostatak znanstvenih dokaza maštovitim idejama.

U ovom ćemo poglavlju istražiti neke druge okolnosti koje predstavljaju ogromnu prijetnju za ljudske živote i vidjeti kako se njihove značajke preklapaju s trenutnom krizom i objašnjavaju je.

Prometne nesreće

Oko 40.000 ljudi godišnje umire od posljedica prometnih nesreća u SAD-u, a oko 1,25 milijuna ljudi širom svijeta. Osim toga, 50.000.000 ljudi širom svijeta bude ozbiljno ozlijeđeno. Na neki način, i prometne nesreće su u nekim razmjerima kronična pandemija.

Smrt ljudi u prometnim nesrećama predstavlja najbolji primjer umanjivanja i nepriznavanja psiholoških aspekata katastrofa. Kroz povijest, preživjele žrtve su bile optuživane da imaju tzv. neurozu radi novčane naknade, dok su psihološki čimbenici među onima koji su uzrokovali nesreće bili gotovo potpuno zanemareni.

Zapravo, pažljivo proučavanje i žrtava i počinitelja otkriva širok raspon fizičkih, psiholoških i društvenih poremećaja (Valent, 2007).

Prirodne katastrofe

Prirodne katastrofe poput požara, poplava i potresa obično su kratkotrajni ograničeni događaji koji ne ugrožavaju ostatak stanovništva. Pomoć brzo stiže izvana kako bi se pomoglo žrtvama.

Katastrofe su možda bile najviše znanstveno proučavane masovne traumatske situacije. Ustanovilo se da se traumatski događaji manifestiraju u nekoliko faza : prije katastrofe, za vrijeme katastrofe, nakon katastrofe, te, za vrijeme oporavka i obnove. Također je zabilježeno da katastrofe imaju utjecaj i na tzv. sekundarne žrtve , to su spasioci i djeca, a negativan utjecaj se može protegnuti i na buduće generacije .